Samoprocjena socijalnog poduzetništva

Subjekti koji u praksi posluju kao socijalna poduzeća, ali ih nije lako ili moguće razlikovati od ostalih poduzeća.

Pravni oblik koji općenito ima sljedeće karakteristike: oblik dioničkog društva kojim se obično služe profitne organizacije, uglavnom osnovane s komercijalnim ciljem raspodjele profita dioničarima, a vlasnici su mu njegovi dioničari koji obično raspodjeljuju profit dioničarima razmjerno njihovu udjelu u dionicama.

Postupak kojim socijalna poduzeća primaju kapital ili novac ili općenito za potrebe poslovanja, a obično ga osiguravaju relevantni financijski dionici.

Bespovratan novac, nekretnina, usluge ili bilo što drugo što ima vrijednost, a ustupa se organizaciji s time da se donatoru ne povjerava nikakav oblik vlasničkih prava. Neki ulagači povremeno se služe „uvjetnim bespovratnim sredstvima”. To može uključivati povrat sveukupnih sredstava ili dijela sredstava, ovisno o dogovoru. Na primjer, subvencija se može dati za prikupljanje sredstava, ali ako su sredstva uspješno prikupljena ili budu veća od dogovorenih razina, dio subvencije može se vratiti.

Hibridno financiranje: Dodjela financijskih sredstava za dogovore usmjerene na učinke, gdje se kombiniraju različite vrste financijskih instrumenata i ulagača.

Sredstva koja ulagač daje organizaciji koja vlasnička prava povjerava ulagaču. Ta prava omogućuju ulagaču da sudjeluje u dobiti organizacije, obično u obliku dividendi. Ulagači vlasničkog kapitala različiti su, obuhvaćaju osnivače organizacija, prijatelje, obitelj, institucije i anđele ulagače. Sredstva poduzetnika filantropa  mogu predstavljati izvor financiranja vlasničkim kapitalom za socijalna poduzeća. U novije vrijeme, još u eksperimentalnoj fazi, vlasnička sredstva (na primjer poduzeća koja posluju u interesu zajednice u Ujedinjenoj Kraljevini) omogućuju kupovanje vlasničkim kapitalom, ali ograničavaju financijski povrat.

Financiranje zaduživanjem podrazumijeva posuđen novac upotrijebljen za financiranje poduzeća, bilo da je riječ o tradicionalnom ili socijalnom poduzeću. Općenito, zaduživanje se dijeli na dvije kategorije: kratkoročni dug za financiranje svakodnevnog poslovanja i dugoročni dug za financiranje imovine poduzeća. Kratkoročni zajmovi obično se otplaćuju u roku do godine dana. Dugoročni zajmovi otplaćuju se kroz dulje vremensko razdoblje.

Inicijative kolektivnog učinka dugoročne su obaveze koje je preuzela skupina važnih dionika iz različitih sektora sa zajedničkim programom za rješavanje određenog socijalnog problema. Njihove mjere praćene su zajedničkim sustavom za mjerenje, aktivnostima koje se međusobno podupiru i neprekidnom komunikacijom, uz potporu neovisne glavne organizacije

Kraj odnosa između ulagača i poduzeća. O načinu izlaska se obično dogovara prije završetka ulaganja. U slučaju dobrotvorne organizacije, osnivača će u idealnom slučaju zamijeniti skupina drugih osnivača. Vremenski rok za izlazak može se dogovoriti na početku. U slučaju socijalnog poduzeća, izlaz može biti uvjetovan otplatom zajma, na primjer, a vremenski rok ovisi o komercijalnom uspjehu poduzeća. Izlazak može biti posljedica prodaje poduzeća drugom socijalnom poduzeću ili, što je češći slučaj, komercijalnom poduzeću.

Obveza treće strane da pokrije dio gubitaka povezanih s neplaćanjem kredita. Može ih dati vlada ili privatna poslovna udruga. Podržava ga fond koji djeluje kao zalog.

Odnosi se na nabavu robe, usluga i radova koje naručuju vlade i poduzeća u vlasništvu vlade. Budući da javna nabava odnosi značajan dio novca poreznih obveznika, od vlada se očekuje da je provode učinkovito, pridržavajući se visokih standarda ponašanja kako bi osigurale visoku kvalitetu pruženih usluga i zaštitu javnog interesa.

„Javni naručitelji” mogu biti državna, regionalna ili lokalna tijela vlasti, tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava ili njima upravljaju udruge koje čine jedno ili više takvih tijela vlasti ili jedno li više tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava;

Oblik suradnje između javnih tijela i privatnog sektora kojim se želi modernizirati pružanje strateških javnih usluga.A forms of cooperation between public authorities and the private sector that aim to modernise the delivery of strategic public services.

Odnosi se na sve vrste imovine koju posjeduje poduzetnik ili pothvat, uključujući gotovinu i aktivu. Ostali oblici kapitala mogu obuhvaćati (ali nisu ograničeni na njih) nekretnine, opremu, ljudske resurse i intelektualno vlasništvo.

Neosigurani zajam ili podređeni zajmovi s opcijom (ili na dužnika ili na zajmodavca) koji se pretvara u vlasnički udjel. Ovu opciju konvertiranja može iskoristiti ili pružatelj financiranja ili filantropska organizacija kada mogućnosti povrata ulaganja neočekivano rastu, a time se pruža mogućnost stvaranja dodatnog povrata ulaganja posjedovanjem vlasničkog udjela s mogućnošću rasta prije nego s ograničenim financijskim dobitkom. Ovaj se instrument alternativno može upotrijebiti u situacijama kada mogućnost otplate zajma može pasti ispod ranijih očekivanja, stoga socijalnom poduzetništvu nudi mogućnost da se riješe obaveze i pretvore je u oblik sredstava koje se ne može potraživati.Unsecured loan or subordinated loans, with the option (either to the debtor or the lender) to convert into equity stake. This option to convert may be exercised by the a finance provider or a venture philanthropy organisation when financial return perspectives unexpectedly rise, thus offering the opportunity to generate additional return on the investment by owning an equity stake with upward potential rather than a loan with limited financial gains. Alternatively, this instrument can be used in situations where the prospect of loan repayment may drop below earlier expectations, hence offering the social entrepreneurship a possibility to get rid of a liability and convert it into a form of funding that cannot be reclaimed.

Ovo je financijski instrument koji ima neka od obilježja dionica (preferencijalne ili redovite). Međutim, nije dug niti je kapital, a obično je strukturiran kao ulaganje, otplata kojeg je povezana s financijskim uspjehom predmeta ulaganja (na primjer, otplata se računa kao postotak budućih izvora prihoda od predmeta ulaganja).

Ulaganje pojedinačnog ulagača koji kupuje ili prodaje obveznice za sebe osobno, a ne za drugo poduzeće ili organizaciju.

Instrument koji premošćuje jaz između duga i imovine/subvencije kroz neki oblik sudjelovanja u prihodu. Uključuje rezervaciju za visokorizični zajam, čija otplata ovisi o financijskom uspjehu socijalnog poduzeća.

Zajmovi koji se moraju otplatiti samo ako projekt ostvari određene prethodno utvrđene ciljeve. Ako ciljevi nisu ostvareni, nadoknadiva bespovratna sredstva pretvaraju se u bespovratna sredstva. Ovaj se mehanizam može primijeniti ako uspjeh projekta omogućuje da socijalno poduzeće otplati zajam ulagaču sa socijalnim učinkom. 

Novac uložen u poduzeće koje ima pravo prvenstva pri otplati. Uobičajeno ga predstavlja vrijednosni papir u obliku prve naplate nad imovinom poduzeća. U slučaju otplate ili likvidacije, zajmodavci, počevši od nadređenog duga, imaju prednost nad ulagačima vlasničkog kapitalaThe money invested in an enterprise which has the first claim for repayment. It is usually represented by security in the form of a first charge over assets of the company. In any repayment or liquidation, the lenders, starting with the senior debt, have priority over the equity investors

Svjesna želja da se daruje, čime se razlikuje od davanja poklona greškom ili pod pritiskom.

Zajmovi se mogu osigurati imovinom koja se financira ili svom imovinom poduzeća, ili mogu biti neosigurani, što znači da ako financirana inicijativa ne stvara dovoljno prihoda i nema dovoljno prihoda iz drugih izvora, ulagač će izgubiti sav ili dio novca.Loans may be secured against the asset to be financed or against all of the assets of the enterprise, or it may be unsecured, meaning that if the initiative being financed does not generate sufficient income and there is not enough from other sources, the investor will lose all or some of their money.

Ovo je novac koji se upotrebljava za početno ulaganje u novoosnovano poduzeće, projekt, provjeru koncepta ili početni razvoj proizvoda.

Ovo su vrste zajmova koji se posljednji vraćaju ulagačima, ali prije vlasničkog kapitala. Ulagači imaju podređeni položaj u odnosu prema redovnom ili nadređenom dugu i stoga u slučaju bilo kakve otplate dolaze na red nakon vlasnika nadređenog duga. Podređeni dug sa sobom nosi veći rizik i često veću stopu prinosa.

Njezina je svrha izgraditi jače socijalne organizacije pružajući im financijsku i nefinancijsku potporu kako bi se povećao njihov socijalni učinak. Organizacije koje se podupiru mogu biti dobrotvorna, socijalna poduzeća ili socijalno upravljana komercijalna poduzeća, s jasnim organizacijskim oblikom koji podliježe zakonskim propisima određene zemlje i kulturnim normama.

Temeljna pravna struktura koju je odabralo poduzeće, a s kojom se prije svega povezuju i na koju se odnose zakon, propisi i porezni sustav države članice. Primjeri obuhvaćaju pravne oblike poduzeća s jednim vlasnikom, partnerstva, zaklade, udruge, zadruge i dionička društva, koji postoje u većini država članica, uz lokalne razlike. Uobičajeno je da ustavno pravo, zakon i sudska praksa prema svakom pravnom obliku postupaju kao s različitim vrstom ili tipom pravne strukture.

Pravni se status veže uz određeni broj pravnih oblika i obično se temelji na oporezivanju, kao što je slučaj s (a) poreznim olakšicama na donacije i porez na dohodak, što je moguće za neke oblike zaklada, udruga i neprofitnih poduzeća i (b) s poreznim statusom integriranog poduzeća, koji postoji u nekim zemljama. U nekim zemljama postoje primjeri pravnih statusa koji su povezani s pravnim oblicima koji odgovaraju lokalnom tumačenju „socijalnog poduzeća” ili „socijalne ekonomije”.

Država članica EU-a može rezervirati pravo na sudjelovanje u postupcima javne nabave za posebnu skupinu subjekata ili za posebnu vrstu usluga.

Situacija u kojoj poduzetnik pokreće i vodi poslovnih poduhvat samo vlastitim financijskim sredstvima i prihodima od poslovnog poduhvata.

Socijalna poduzeća čiji je glavni cilj profesionalna integracija osoba koje se nalaze u velikim teškoćama na tržištu rada, u samo socijalno poduzeće ili u glavna poduzeća. Ova se integracija postiže proizvodnom aktivnošću i praćenjem po mjeri, ili osposobljavanjem radnika kako bi stekli kvalifikacije. Poduzeća WISE aktivna su u raznim sektorima.

Postupci javne nabave mogu upućivati na socijalne i radne standarde koje izvođači moraju ispunjavati kako bi se mogli natjecati za ugovore javne nabave. Javni naručitelji u tu svrhu mogu primijeniti socijalne klauzule.

Radi postizanja održivog razvoja, socijalnih i okolišnih ciljeva javni naručitelji mogu u postupcima javne nabave uzeti u obzir socijalne aspekte. Socijalni aspekt može biti dijelom tehničkih specifikacija, kriterija odabira, kriterija za dodjelu posla i klauzula o izvršenju ugovora. Socijalni aspekti mogu se kombinirati s ekološkim aspektima u integriranom pristupu održivosti u javnoj nabavi.

Socijalni učinak obično se definira u vezi s četiri glavna elementa: (i) vrijednošću nastalom kao posljedica nečije aktivnosti; (ii) vrijednošću koju osjećaju korisnici i sve ostale uključene osobe; (iii) učinkom koji obuhvaća pozitivne i negativne posljedice; (iv) učinkom koji se ocjenjuje prema referentnoj vrijednosti kakva bi situacija bila bez predložene aktivnosti.

„Socijalno poduzeće” subjekt je u socijalnom gospodarstvu čiji je glavni cilj ostvariti društveni utjecaj radije nego profit svojim vlasnicima ili dioničarima. Posluje prodajući robu i usluge za tržište na poduzetnički i inovativan način, a svoj profit upotrebljava prije svega za ostvarivanje socijalnih ciljeva. Njime se upravlja otvoreno i odgovorno, a osobito uključuje zaposlenike, potrošače i dionike na koje utječu njegove poslovne aktivnosti.

Ovaj rad pomaže poduzećima da se pripreme na preuzimanje duga, imovine ili drugih oblika ulaganja. Za one koji se ne odluče na ulaganja, spremnost za ulaganja može im pomoći da bolje shvate novac i pripreme poslovne i financijske modele s većom pouzdanošću. Spremnost za ulaganje mogu osigurati organizacije ili ulagači.

Oblik dugoročnog kapitala. Ulagač je spreman uložiti financijska sredstva u poduzeće ne očekujući financijski povrat u brzom roku. Ulagač odgađa financijski povrat, obično sve dok se ne ostvare dogovoreni ciljevi, kao što je dogovorena razina prometa. U međuvremenu se ulagač usredotočuje na socijalni učinak koje poduzeće ostvaruje. Ako poduzeće ne ispunjava svoje ciljeve u pogledu socijalnog učinka može se aktivirati otplata ili se mogu zaračunati kamate .

Oblik financiranja u kojem ulagač sudjeluje u proizvodu ili usluzi i zauzvrat mu se za njegovo ulaganje mora platiti postotak viška.

Pravni oblik koji općenito ima sljedeće karakteristike: skupina pojedinaca ili subjekata organizirana na temelju pisanog sporazuma radi promicanja zajedničke misije; može se osnovati radi promicanja raznih socijalnih misija; profit se upotrebljava u svrhe navedene u osnivačkom aktu i općenito se ne raspodjeljuje članovima niti na drugi način.

Oblik ulaganja kojim se želi stvoriti socijalni učinak, ali i financijski povrat. Također je poznato kao 3D ulaganje jer pri odlučivanju o ulaganju ne uzima u obzir samo rizik i povrat ulaganja već i socijalne i okolišne učinke. Razlikuje se od odgovornog ulaganja ili ESG ulaganja jer traži mogućnosti za ostvarivanje pozitivnog socijalnog, okolišnog ili kulturnog utjecaja

Pravni oblik koji općenito ima sljedeće karakteristike: zajednički je posjeduju i njome demokratski upravljaju ljudi koji u njoj rade, trguju kroz nju ili upotrebljavaju njezine proizvode ili usluge; može obavljati gotovo svaku djelatnost pod uvjetom da postoji zajednička gospodarska, društvena ili kulturna potreba ili interes koji dijele članovi zadruge; može dijeliti profit članovima.

Pravni oblik koji općenito ima sljedeće karakteristike: ima jednog ili više „osnivača”; dodjeljuje sredstva za promicanje socijalne misije; može biti osnovana radi poticanja niza socijalnih misija (kao što su , na primjer, filantropske, umjetničke, kulturne ili vjerske misije); imovina i višak sredstava smiju se upotrebljavati samo za socijalne misije navedene u osnivačkom aktu i ne raspodjeljuju se.